Neke komode izgledaju kao da su preživele tri renoviranja stana, dve modne ere i jednog vlasnika koji je sve farbao istom braon bojom. Verovatno ste i sami naišli na sto, stolicu ili vitrinu za koje odmah vidite da imaju potencijal, ali slojevi stare boje deluju kao ozbiljan problem.
Skidanje stare boje sa drveta nije toliko komplikovano koliko deluje na prvi pogled, ali mora se ispoštovati tačan redosled koraka.
Najveća greška nastaje kada ljudi krenu agresivno da stružu ili šmirglaju bez procene kakvo je drvo ispod. Tada se lako ošteti furnir, naprave udubljenja ili se potpuno uništi površina koja je mogla lepo da se obnovi. Stoga je priprema važnija od samog farbanja.
Kada šmirglanje rešava problem, a kada ne

Ljudi često misle da se sve rešava grubom šmirglom. Ali to ume da napravi više štete nego koristi.
Ako je boja tanka, ravna i ne ljušti se, ručno brušenje sasvim lepo radi posao. Tada se uglavnom koristi granulacija između P80 i P120 za početno skidanje sloja, pa se prelazi na finiju obradu. Međutim, kada imate debele naslage stare masne boje, naročito na starim vratima ili komodama, ručno šmirglanje ume da traje beskonačno.
Tu već ima više smisla kombinovati metode.
- ručno brušenje za osetljive delove
- vibraciona brusilica za ravne površine
- hemijska sredstva za tvrdokorne slojeve
- industrijski fen za stare premaze koji pucaju pod toplotom
Prema savetima stručnjaka za obradu drveta, gruba šmirgla i metalne četke mogu trajno oštetiti drvenu površinu, naročito furnir i mekše vrste drveta.
Kod starog nameštaja iz sedamdesetih i osamdesetih godina posebno pazite na furnirane površine. Dovoljno je nekoliko agresivnih poteza da probijete tanak sloj furnira i dođete do podloge koja izgleda potpuno drugačije.
Industrijski fen ume da bude spas, ali i problem
Fen za skidanje boje mnogima deluje kao najbrže rešenje. Iskreno, ume da bude odličan kada radite stare slojeve boje koji pucaju i odvajaju se u trakama.
Međutim, ako previše zagrevate jedno mesto, drvo menja boju, pojavljuju se tamne fleke i kasnije ih je teško sakriti čak i novim premazom. Na ivicama i uglovima problem nastaje još brže.
Kod starih stolova i vrata najbolje prolazi sporiji rad. Malo zagrejete površinu, pa odmah skidate omekšalu boju špahtlom. I tu postoji jedna sitnica koju dosta ljudi previdi. Metalna špahtla lako pravi useke u drvetu.
Mnogo sigurnija opcija je plastična ili tanja fleksibilna špahtla.
Na forumima dosta ljudi upravo fen navodi kao najefikasnije rešenje za debele slojeve stare farbe, ali uz obavezno provetravanje prostorije i rad napolju kada god je moguće.

Ručno brušenje i električne brusilice ne daju isti rezultat
Postoji razlog zašto profesionalci kombinuju obe metode.
Ručna šmirgla daje bolju kontrolu na detaljima, ivicama i profilima. Električne brusilice ubrzavaju posao, ali lako skinu više materijala nego što ste planirali.
Najveći problem nastaje kada ljudi koriste prejak pritisak. Brusilica tada ostavlja talase i neravnine koje kasnije postanu vidljive čim nanesete novu boju ili lak.
Za većinu restauracija dobra praksa izgleda ovako:
| Faza rada | Preporučena granulacija |
| skidanje stare boje | P80 |
| izravnavanje površine | P120 |
| fina priprema pred farbanje | P180 do P220 |
Posle svake faze obavezno obrišite prašinu suvom ili blago vlažnom mikrofiber krpom. Ljudi često preskoče taj korak pa nova boja kasnije izgleda neravno. To se posebno vidi kod tamnih i mat završnica.
Hemijska sredstva štede vreme, ali traže oprez
Nekada nema potrebe da satima brusite površinu ako hemijsko sredstvo može da odradi pola posla za deset minuta.
Takva sredstva omekšavaju stare slojeve boje pa se oni kasnije skidaju špahtlom. Najviše pomažu kod višeslojnih premaza i starih uljanih boja.
- koristite rukavice
- provetravate prostoriju
- ne ostavljate sredstvo duže nego što piše na pakovanju
- ne koristite previše agresivna sredstva na furniru
Posle uklanjanja boje površina mora dobro da se očisti. Ako ostanu tragovi hemikalije, novi premaz može loše da prijanja.
Prema savetima majstora za restauraciju drveta, posle skidanja boje površinu treba oprati i tek nakon potpunog sušenja blago prebrusiti finim papirom.

Kako pripremiti drvo za novu boju ili lak
Kada završite skidanje stare boje, posao zapravo još nije gotov.
- ravna
- suva
- čista
- bez ostataka prašine i hemikalija
Ako planirate lakiranje, svaki trag grubog brušenja postaće još vidljiviji. Zato se završno fino šmirglanje ne preskače. Kod svetlih nijansi drveta naročito se primećuju ogrebotine koje ranije možda niste ni videli.
Za farbanje manjih komada mnogi i dalje koriste četke i valjke, što sasvim dobro radi posao. Ali kod većih površina i glatkih završnica razlika se odmah vidi kada se koristi prskanje bojom.
Tu je važno da pritisak bude stabilan i prilagođen poslu koji radite. Zato ozbiljniji hobisti uglavnom vremenom pređu na kvalitetniju opremu.
Farbanje posle restauracije
Dosta ljudi uloži sate u skidanje stare boje, brušenje i pripremu drveta, a onda ceo rezultat pokvari loš način farbanja. Četka ume da ostavi tragove, valjak nekada pravi neravnomeran sloj, a problem postaje još vidljiviji na većim površinama poput stolova, vrata ili komoda.
Kod manjih projekata to možda nije presudno, ali kada sređujete više komada nameštaja najbolja opcija su kompresori za farbanje.

- Modeli od 24 L i 1 kW uglavnom su dovoljni za hobi rad i povremeno farbanje stolica, manjih ormarića ili polica.
- Varijante od 30 L daju malo stabilniji pritisak tokom rada.
- Ako planirate ozbiljniju restauraciju ili radionicu u kojoj se radi redovno, mnogo praktičniji su modeli od 50 L i 2.2 kW.
- Kompresori od 100 L koriste se kada se farba više komada bez prekida i kada ne želite stalno čekanje da se rezervoar dopuni.
Najveća razlika vidi se upravo kod većih ravnih površina gde boja izgleda ujednačenije i mnogo čistije nego kada se nanosi klasičnom četkom.
Nije svaki komad vredan restauracije
Ovo možda nije popularno mišljenje, ali nekad jednostavno nema smisla ulagati vreme.
Ako je drvo ozbiljno trulo, prepuno vlage ili se konstrukcija raspada na više mesta, restauracija ume da postane skuplja i komplikovanija nego što ste planirali. Kod nekih komada furnir je toliko oštećen da praktično nema šta da se spasava.
Ipak, dosta nameštaja izgleda gore nego što zaista jeste.
Stare komode, trpezarijske i barske stolice i klub stolovi često imaju kvalitetnije drvo nego mnogi novi komadi koje danas kupujemo. Zato se restauracija uglavnom isplati kada je konstrukcija stabilna.
Meni su lično najzahvalniji za obnovu stari drveni stolovi. Deluju katastrofalno dok su prekriveni tamnim lakovima i izgrebanim slojevima boje, a posle dobrog brušenja potpuno promene izgled.
Najčešće greške koje unište dobar komad nameštaja
Neke greške viđam stalno, posebno kada ljudi prvi put sređuju stari nameštaj.
Najčešći problem je nestrpljenje. Krene se grubom šmirglom, velikom brzinom i bez ikakve procene stanja drveta. Posle dva sata rada sto izgleda gore nego na početku.

- ne natapajte drvo vodom tokom čišćenja
- ne koristite čelične četke na furniru
- ne šmirglajte poprečno u odnosu na god drveta
- ne preskačite završno fino brušenje
- ne farbajte površinu koja nije potpuno očišćena od prašine
Jedna greška ume da pokvari ceo rezultat. Kod starih stolica to se često vidi na ivicama naslona gde ljudi skinu previše materijala pa oblik više ne izgleda uredno.
Takodje ste pitali
Za kraj
Restauracija starog nameštaja ume da bude prljav posao, posebno kada krenu prašina, stara farba i brušenje.
Nemojte žuriti i nemojte pokušavati da završite sve za jedno popodne. Najlepši rezultat uglavnom dobiju ljudi koji rade polako i pažljivo. Čak i kada nešto ne ispadne savršeno iz prvog pokušaja, sledeći komad već ide mnogo lakše.
I iskreno, posle prve uspešne restauracije teško da ćete više gledati stare stolove i komode istim očima.
Ivana Milošević se bavi uređenjem enterijera i organizacijom prostora, sa izraženim interesovanjem za savremene stilove i jednostavna rešenja u domu. Njeno polje interesovanja obuhvata raspored prostorija, izbor nameštaja i detalje koji utiču na celokupan izgled prostora.
Inspiraciju pronalazi u minimalizmu, toplim tonovima i prirodnim materijalima, uz težnju ka skladnom i prijatnom ambijentu.
